Radni odnos može prestati nezavisno od volje subjekata radnog odnosa (po sili zakona), njihovim sporazumom, ili voljom samo jedne ugovorne strane (otkazom poslodavca ili otkazom zaposlenog).
Prestanak po sili zakona
Radni odnos prestaje automatski kada se steknu zakonom predviđeni uslovi — koji objektivno onemogućavaju rad zaposlenom (na kraće, duže vrijeme ili trajno).
Odluka o prestanku radnog odnosa u ovim slučajevima ima deklarativan karakter — njome se samo konstatuje (ne utvrđuje) postojanje razloga za prestanak.
Primjer: dostizanje 67 godina života
Kada zaposleni navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja — radni odnos prestaje danom dostavljanja konačne odluke.
Oba uslova moraju biti kumulativno ispunjena: 67 godina + 15 godina staža.
Pojam trajnije nesposobnosti za plaćanje
Stečajni dužnik (poslodavac) smatra se trajno nesposobnim za plaćanje ako:
- Ne može odgovoriti novčanim obavezama u roku od 45 dana od dospjelosti, i/ili
- Potpuno obustavio sva plaćanja u periodu od 30 dana neprekidno
Prezaduženost: imovina manja od obaveza (uz uvažavanje očekivanih prihoda i vrste imovine).
Likvidacija privrednog društva
Prema Zakonu o privrednim društvima, likvidacija može biti:
- Dobrovoljna — kada društvo ima dovoljno sredstava da pokrije obaveze
- Prisilna
Važno: kod dobrovoljne likvidacije, Zakon o radu obavezuje poslodavca da zaposlenima prethodno isplati otpremninu u iznosu dvije njegove prosječne mjesečne neto zarade (ili dvije prosječne neto zarade — ako je povoljnije za zaposlenog).
Prethodna isplata otpremnine je uslov za ulazak u postupak dobrovoljne likvidacije.
Sporazumni prestanak radnog odnosa
Sporazumni prestanak nastaje saglasnošću volja ugovornih strana. Osobine:
- Pisana forma je obavezna
- Obavezno sadrži dan prestanka radnog odnosa (određen datumom)
- Inicijativu mogu dati zaposleni ili poslodavac
- Zaposleni ne može povući inicijativu nakon donošenja odluke poslodavca o prihvatanju
Sporazumni raskid ugovora o radu je potrebno ovjeriti kod notara.
Otkaz od strane poslodavca
Prije davanja otkaza, poslodavac treba da obrati pažnju na:
- Vrstu radnog odnosa — određeno ili neodređeno
- Razlog otkaza — da li je opravdan
- Trenutak nastanka okolnosti koja opravdava otkaz
- Otkaznu proceduru — da bude u cjelosti sprovedena po Zakonu
- Isplatu svih zarada, naknada i drugih primanja zaposlenog do dana prestanka
Istek roka ugovora na određeno vrijeme
Najjednostavniji način — ugovor prestaje po sili zakona istekom roka. U praksi se donosi rješenje za potrebe odjave u fondovima osiguranja.
Ako se tokom roka pojavi otkazni razlog — poslodavac može otkazati i prije isteka, istim postupkom kao kod neodređenog vremena.
Otkaz ugovora na neodređeno vrijeme
Najčešći razlozi za otkaz:
- Povreda radne obaveze
- Nepoštovanje radne discipline
- Nedostaci u performansu ili sposobnostima zaposlenog
Kritično je u cjelosti poštovati otkaznu proceduru propisanu Zakonom o radu.
Godišnji odmor prije prestanka
Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom odlazak na godišnji odmor.
Ako zaposleni nije u cjelosti iskoristio godišnji odmor krivicom poslodavca — zaposleni može u parnici iz radnog odnosa potraživati naknadu štete.
Alternativa: poslodavac može isplatiti naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor — najkasnije 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Finalne isplate — rok 30 dana
Bez obzira na način prestanka, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati:
- Sve neisplaćene zarade
- Naknade zarade
- Druga primanja (troškovi prevoza, topli obrok)
Rok: najkasnije 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Potrebna vam je stručna pomoć sa procedurom prestanka radnog odnosa? Kontaktirajte Finance Plus.
