Piše: Dražen Raičković, izvršni direktor Finance Plus-a
Poreski sistem Crne Gore nije u interesu ni građana, ni kompanija, a najmanje je u interesu države. Da li se razmišlja o novom, modernom poreskom sistemu?
Poreski sistem koji primjenjuje Crna Gora je neodrživ. To će se vidjeti — ali, nažalost, tek kad se potroše desetine miliona eura na informacione sisteme, obuke, kažnjavanja, blokade i sprečavanja razvoja malog biznisa.
Teret poreza pada na krajnjeg potrošača
Kada unaprijedimo sistem i praćenje naplate poreza bude efikasnije — shvatićemo da je nemoguće da jedan građanin izdrži teret koji mu se stavlja na pleća.
Najveći problem za cjelokupnu ekonomiju države predstavlja činjenica da cijeli poreski teret pada na krajnjeg potrošača, koji je ujedno i najslabija karika u lancu (ekonomski gledano). Time se direktno utiče na standard građana i ekonomiju zemlje — jer građani sa najmanjom platom i najvećim poreskim opterećenjem plaćaju de facto cijeli PDV.
Konkretan primjer: građanin sa 600 € neto plate
Uzmimo prosječnog radno sposobnog građanina CG sa neto zaradom od 600 €:
- Njegov poslodavac na ime poreza i doprinosa plaća oko 240 €
- Poslodavca ukupno košta oko 840 €
- Troši platu u maloprodaji — plaća 21 % PDV-a plus akcize, takse
- „Gruba” procjena: dodatno oko 120 € PDV-a mjesečno
Ukupno plaća državi oko 360 € — više od 50 % svoje neto plate.
Od ostatka primanja mora da plati struju, vodu, održavanje, hranu, higijenu, ljekove, prevoz, odjeću i obuću za sebe i djecu, knjige, sveske, pribor. Kako?
Očigledno, ovakvim poreskim sistemom država direktno utiče na smanjenje standarda građana — a time i privreda gubi, jer se građanin opredjeljuje da zaradu raspodijeli isključivo na osnovne potrebe.
Zašto PDV sistem ne odgovara ni državi
PDV sistem je uveden u Francuskoj 1954. godine, ali je rješavao probleme prikupljanja poreza u industrijskom razvoju i bio je pogodan za proizvodnju.
Crna Gora, kao mala zemlja u kojoj industrija i proizvodnja ne predstavljaju glavnu ekonomsku aktivnost, posebno nije podobna za PDV sistem. Uslužne djelatnosti su u nezavidnom položaju:
- Glavni trošak im je radna snaga (ogromni porezi i doprinosi)
- Proizvodne kompanije sa tehnologijom kao glavnim troškom imaju PDV kredit
Niska stopa naplate PDV-a
Naplaćeni PDV ne znači da je on prihod države — jedna firma plaća, druga može tražiti povraćaj. Država u praksi naplaćuje otprilike samo pola ukupne PDV obaveze na nivou države (plus povraćaje u toku godine).
Zaključak: PDV sistem je loš za građane, kompanije i državu — pa zašto to niko ne dovodi u pitanje?
Prijedlog: porez na promet od 3 % umjesto PDV-a
Umjesto kritike bez rješenja, autor predlaže inovativan poreski sistem kao reakciju na glavne probleme PDV-a:
- Neefikasnu naplatu
- Ogroman teret na krajnjem potrošaču
Mehanizam
- Centralna banka obustavlja porez na svaku transakciju
- Sav priliv uplaćuje u državni budžet
- Automatski, bez pauze, bez rizika
Varijante stope
- Porez od 5 % koji plaćaju i kupac i dobavljač → procjena: povećanje prihoda države preko 60 %, cijene za potrošača niže i do 20 %
- Porez od 3 % umjesto PDV-a od 21 % → drastično sniženje cijena, umjesto 21 % plaća se samo 3 %
Efekti inovativnog sistema
Za građane
- Sve namirnice, robe i usluge jeftinije
- Veća potrošnja → bolja ekonomska situacija
- Rastući životni standard
Za državu
- Novac na računu svakodnevno — spreman za operacionalizaciju
- Veći ukupan prihod uprkos nižoj stopi
Za turizam i investitore
- Crna Gora bi imala najkonkurentnije cijene u Evropi
- Prihod iz turizma bi osjetno porastao
- Niske cijene građevinskog materijala → ekspanzija gradnje
- Rast tražnje za radnom snagom
Luksuzna roba kao magnet
Primjer: stranac kupuje stvar od 100.000 €. Porez bi iznosio 3.000 € umjesto ~20.000 € u njegovoj zemlji. Ušteda od 17.000 € mu omogućava da u Crnoj Gori boravi, dalje troši, pa i preseli dio biznisa.
Status poreskog rezidenta Crne Gore postao bi želja mnogih imućnih ljudi širom svijeta.
Krupna slika
- Rast tražnje za nekretninama → viši životni standard građana
- Tržište kriptovaluta slobodno — svaki promet oporezovan 3 %
- Efekat stampeda: tržište kapitala se seli u Crnu Goru
- Crna Gora kao primjer drugim zemljama
Dvije vrste zaključaka
Lakši zaključak navodi razloge zašto to ne bi moglo:
- Da li ovaj sistem funkcioniše negdje drugo?
- Da li smo mi dovoljno sposobni?
- Da li bi EU i veliki sistemi dopustili?
- Imamo li snage, volje i kompetencija?
Autor poziva na proaktivan pristup — da se umjesto pasivnog čekanja pomoći kreira sistem za primjer drugima, u skladu sa zahtjevima četvrte industrijske revolucije i digitalizacije.
Kažu da će ova industrijska revolucija promijeniti svijet — a da li će jedino poreski sistem ostati isti?
Autor je magistar ekonomije i izvršni direktor Finance Plus-a.
Preuzeto sa: vijesti.me
