Budimir Raičković, predsjednik Upravnog odbora Finance Plus-a i predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM), održao je 27.03.2020. zajedno sa ostalim članovima online konferenciju na temu „Ekonomija u doba korone”.
Učesnici konferencije
- Vladimir Lučić — izvršni direktor Mtel-a, član AMM-a (telekomunikacije)
- Marijana Bojanić — izvršna direktorica TV Vijesti, članica AMM-a (mediji i marketing)
- Dragoljub Damljanović — potpredsjednik za energetiku i usluge u JI Evropi (Schneider), predsjednik Srpske asocijacije menadžera
- Dr Vinko Nikić — glavni izvršni direktor Lovćen banke, potpredsjednik AMM-a (bankarstvo i finansije)
- Slavoljub Popadić — izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja, predsjednik Skupštine AMM-a (energetika i rudarstvo)
- Radovan Radulović — izvršni direktor Montenomaks C&L, potpredsjednik AMM-a (špedicija, transport, ugostiteljstvo)
Najugroženije porodične i male firme
Predsjednik AMM-a Budimir Raičković rekao je da su porodične firme, mikro, mala i srednja preduzeća najugroženija — jer nemaju dovoljno rezervi da plaćaju zarade i druge troškove više mjeseci bez prihoda.
„Nema sektora koji nije pogođen. Potrebna nam je direktnija saradnja sa bankama i Vladom. Očekujem da su dosadašnje mjere samo početak u zajedničkoj akciji spašavanja privrede.”
Država bi trebalo više da pomogne sektore turizma, ugostiteljstva, mikro, malih i srednjih preduzeća, medija i transporta. Banke bi trebalo da pomažu ugrožene klijente i pojačaju kreditnu aktivnost nakon epidemije.
Internet saobraćaj višestruko uvećan
Vladimir Lučić (Mtel) istakao je značaj telekomunikacija u krizi, jer su cijele porodice duže vrijeme kod kuće — traže kvalitetnu internet konekciju za zabavu, obrazovanje i rad.
„Višestruko se povećao mobilni i internet saobraćaj. Ulažemo velike napore da omogućimo kvalitetnu konekciju. Pomažemo i sa druge strane — dali smo 3D štampače za izradu vizira za medicinsko osoblje, učestvovali u izradi korisničkog sredstva 1616.”
Moratorijum neće poskupiti kredite
Vinko Nikić (Lovćen banka) istakao je da su banke u krizi stub ekonomije.
„U javnosti je bilo puno pogrešnih tumačenja oko moratorijuma. Važno je da neće biti nikakvih naknadnih troškova — samo se obaveze zamrzavaju i nastavljaju nakon tri mjeseca. Banke pomažu i pomagaćemo privredi i građanima.”
Mediji na prvoj liniji, ali im je ugroženo poslovanje
Marijana Kadić Bojanić (TV Vijesti) navela je da TV i portal Vijesti bilježe ogroman rast rejtinga i čitanosti.
„Vijesti su upravo ono što građani u ovakvoj situaciji najviše konzumiraju. Gotovo 200 zaposlenih daje najbolje od sebe. Zbog prirode našeg posla veliki broj ljudi ne može da radi od kuće — i nakon zdravstvenih radnika, oni su najizloženiji.”
Istakla je da mnoge kompanije prekidaju marketinške kampanje, što drastično utiče na prihode medija i njihovu održivost.
Špedicija i transport rade otežano
Radovan Radulović (Montenomaks) kazao je da je pandemija izazvala veliki problem u ovom sektoru.
„Borimo se i protiv pandemije i protiv njenih efekata na privredu. Zaposleni su u većoj mjeri izloženi riziku zaraze — ljudi koji dostavljaju robu stalno su u kontaktu sa strankama. Najvažnije je da se sačuva zdravlje radnika.”
Većina graničnih prelaza je zatvorena, funkcioniše njih pet, zaustavljen je avio i željeznički saobraćaj. Vozači nakon obavljenog prevoza iz inostranstva moraju u karantin od 14 dana.
Važno da energetski sistem ostane stabilan
Slavoljub Popadić (Rudnik uglja Pljevlja) rekao je da je energetski sektor važan u krizi.
„Formiran je krizni štab koji i pored otežanih uslova uspijeva da funkcioniše. Energetski sektor ulaže velike napore da se obezbijedi napajanje električnom energijom, naročito zdravstvenih institucija. Stabilnost sistema je neupitna.”
Mjere Vlade treba proširiti
Raičković je naveo da niko nema najbolje rješenje za ovu krizu.
„Nedostaje nam mnogo stvari i jako je bitno da razmjenjujemo mišljenja. Mjere Vlade bi trebalo da se razrade i prošire po dubini. Crnogorski privrednici su pokazali veliku humanost i solidarnost donacijama. Privreda daje svoj maksimum.”
Digitalno poslovanje će imati rast
Lučić je istakao da njegova kompanija u krizi nikoga nije ostavila bez posla — bez obzira na vrstu ugovora.
„Svijet nakon korone nikad više neće biti isti. Velike kompanije će kupovati manje, intenziviraće se digitalizacija — jer se samo tako mogu prevazići problemi kod režima poslovanja u ovakvim situacijama. Digitalna ekonomija će imati značajan rast nakon krize.”
Štediti, ali ne previše
Popadić je preporučio kompanijama da urade analize kretanja keša — da štede, ali ne previše, kako ne bi ugrozili poslovanje partnera i lokalne ekonomije. Pozvao je na formiranje kriznih štabova ugroženih djelatnosti (turizam, transport, mediji) sa resornim ministarstvima.
Turizmu zatvoreni nos i usta, a od njega se traži da diše
Radulović je naglasio da turizam i ugostiteljstvo trpe cunami.
„Zatvore vam usta i nos, a kažu — dišite. Kako? Niko ne zna kada će se korona virus zaustaviti. Bez značajne i hitne podrške banaka i države, turizam ne može preživjeti — a čini nam 25 % BDP-a.”
Nakon epidemije važno osloboditi kapital
Dragoljub Damljanović (Srpska asocijacija menadžera) rekao je da ne postoji biznis koji neće biti pogođen.
„Vlade bi trebalo da što prije donesu neki set mjera direktne pomoći. Trenutno je i značajan kapital zamrznut. Očekujem da ćemo, kada se epidemija završi, imati najveće oslobađanje kapitala i veliko restartovanje biznisa.”
Zaključak
Učesnici su se saglasili da je ovakav oblik rasprave veoma koristan i poželjan — da bi se, kroz korisna iskustva i prijedloge, smanjio uticaj epidemije na crnogorsku ekonomiju.
Izvor: Asocijacija menadžera Crne Gore
