Kako je nastala planeta Zemlja? Život? Čovjek? Kompjuter? Internet?
Teško je odgovoriti na ova pitanja — a svakako se u ovom tekstu nećemo baviti njima i odgovorima na ista. Ipak, ta pitanja su važna iz jednog razloga: šta je zajedničko svakom nastanku?
Nit koja spaja
Zajedničko u nastanku planete, života, čovjeka, kompjutera, interneta i svega što postoji — jeste povezivanje, spajanje, sjedinjavanje, umrežavanje — ili kako god nazvali to nešto što stvara ovaj svijet.
Ako zamislimo da je nit koja (nikad statična) spaja jedinke već nastale spajanjem — i da ta spajanja dalje stvaraju nove mikro i makro sisteme — dolazimo do zaključka: sve što ima tendenciju spajanja odnosno širenja kroz povezivanje ima kraj tamo gdje širenje prestaje.
Širenje ima svoju granicu, ali granica opet nije statična. Ona u određenom momentu samo predstavlja tačku gdje širenje prestaje i počinje sakupljanje — kako bi došlo do novog povezivanja i širenja.
U skladu sa tim procesom, može se zaključiti da svi sistemi koji su bili ograničeni na neki način polako umiru — odnosno dolaze do krajnje tačke — dok neki njihov dio ne dobije potencijalnu tačku širenja.
Digitalna transformacija kao tačka širenja
Ako govorimo o privredi, ekonomiji i preduzećima — možemo zaključiti da je ključna tačka širenja upravo digitalna transformacija.
Podsjećanja radi, važno je istaći: kompjuter (računar) je u jednom momentu bio samo tehničko sredstvo koje je omogućavalo da ljudi olakšaju sebi određene komplikovane računske operacije — brže i jednostavnije.
Internet kao prekretnica
Računar, čak i u naprednijoj funkciji, ostao bi u rangu alata poput pisaće mašine ili digitrona — da se nije desio internet, koji je omogućio povezivanje, spajanje i umrežavanje.
Najveću ekspanziju tome su obezbijedile društvene mreže i online mediji — koji su jednosmjernu, ograničenu komunikaciju pretvorili u višesmjernu.
Time se postiglo da kompjuter od alata postane sredstvo komunikacije. Vizija Bila Gejtsa — „računar na svakom stolu u svakom domu” — proširena je u današnju da je računar (tablet, smartfon) u svakoj ruci, od prve do sto prve godine.
Snaga procesora i cijena memorije
Interesantan je podatak koji iznosi Klaus Schwab (2016): danas jedan tablet (smart uređaj) ima snagu procesora jednaku 5.000 desktopova od prije samo 30 godina.
Istovremeno, cijena memorije gotovo je 0:
- Danas: 1 GB košta 0,03 centa
- Prije 20 godina: 1 GB koštao je 10.000 dolara
Spajanje kao osnovna potreba
Nije to postignuto time što je kompjuter omogućio da se odrađuju neke operacije — to su danas samo dodatne prednosti.
To je postignuto zato što je kompjuter, pomoću interneta, omogućio da se ljudi povezuju — i time uhvatio nit i skoro neograničenu mogućnost širenja. Tako se sjedinio sa osnovnom potrebom ljudi i generalno života na zemlji, a to je — spajanje.
Zaključak
Zaključak je jasan: svako preduzeće današnjice treba da zna da je tačka širenja u digitalnoj transformaciji — i konektuje se SAD ili ODMAH.
Preuzeto sa: www.proventum.me
