U doba kada nas tehnološki napredak vodi ka novim horizontima — sa letećim taksijima, virtuelnim valutama i poslovima na daljinu — Crna Gora donosi brojne odluke u korist šire populacije, dok se svijet suočava sa pandemijama i sukobima. Ponekad se može steći utisak da u Crnoj Gori vlada paradoks izobilja, pogotovo što se to dešava u vrijeme globalne ekonomske nesigurnosti.
Stvarno stanje ekonomske dinamike
Postavlja se opravdano pitanje — u kakvom se stanju zaista nalazi crnogorska ekonomska dinamika?
- U doba korone imali smo povećanje plata, promjene ključnih poreskih stopa i razne novčane pomoći privredi
- Sada, u doba rata u Ukrajini, imamo povećanje penzija i smanjenje kamatnih stopa
U posljednje vrijeme sve se više piše i o novom oblikovanju radnog ambijenta — ozbiljno se razmišlja o skraćenju radne nedjelje. Mnogi se pitaju kako će se sve ove promjene odraziti na ekonomiju, a posebno su zabrinuti poslodavci.
Specifična kultura rada u Crnoj Gori
Kultura (ne)rada u Crnoj Gori je veoma specifična. Ako bi skraćenje radnog vremena postalo realnost, ne bi se smjelo dogoditi da se nova pravila ograniče samo na promjenu broja radnih sati. U srcu te inicijative mora biti ideja o povećanju produktivnosti i efikasnosti radne snage.
Iskustva iz Velike Britanije i Danske, gdje su eksperimenti sa skraćenom radnom nedjeljom pokazali iznenađujuće koristi — povećanu produktivnost, smanjenje izgaranja, poboljšano mentalno i fizičko zdravlje — mogu poslužiti kao inspiracija. Ali je pitanje: da li su u Engleskoj i Danskoj u radno vrijeme ugostiteljski objekti prepuni i da li njihove kompanije imaju metode i sisteme kojima bolje prate efikasnost i produktivnost zaposlenih?
Problem neefikasnosti
U Crnoj Gori prosječan radni dan karakteriše visok stepen neefikasnosti:
- Duge pauze za kafu
- Prekomjerno čitanje vijesti u radno vrijeme
- Korišćenje društvenih mreža na radnom mjestu
Ovo stanje ukazuje na potrebu za dubokom promjenom radne kulture — koja bi stremila ka optimizaciji radnih procesa i stvaranju ambijenta koji promoviše produktivnost i radni učinak.
Šansa za rebalans posla i privatnog života
Predstojeća očekivana promjena — skraćenje radne nedjelje sa 40 na 35 sati — dobra je prilika za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, ali i za redefinisanje radnog mjesta kao prostora u kojem se cijeni i nagrađuje efikasnost.
Ovaj potez zahtijeva angažovanje svih socijalnih partnera u konstruktivnom dijalogu — kako bi se kroz promjene zakonodavstva i radnih praksi postigao konsenzus koji podržava i radnike i poslodavce.
Kao jedan od lidera u procesu evropskih integracija, Crna Gora ima šansu da usvoji prakse koje su se pokazale uspješnim u drugim zemljama EU — istovremeno održavajući svoj identitet i adaptirajući se na specifičnosti domaćeg tržišta rada.
Rizici i otvorena pitanja
Pored prilika, treba sagledati i izazove:
- Nedostatak radne snage — mnoge djelatnosti već imaju problem, a smanjenje radnih sati može ga produbiti
- Transfer znanja — svršeni studenti koji treba da uče na poslu sada će raditi kraće, pa će tranzicija znanja ići sporije
- Pritisak na cijenu rada — dosadašnji redovni rad u pojedinim djelatnostima pretvoriće se u prekovremeni, što povećava cijenu rada i indirektno cijene proizvoda i usluga
Sve su to logične ekonomske zakonitosti, ali imajući u vidu da je u posljednje vrijeme ekonomski mnogo toga (ne)logično — možemo biti svjedoci novih, nepredviđenih situacija.
Uloga tehnologije i AI
Ono što je evidentno jeste da će napredne tehnologije — posebno vještačka inteligencija — dati više prostora za ovakve inicijative. Vjerovatno je i „prirodno” da će ljudi raditi mnogo manje, dok će mašine raditi sve više.
Nadajmo se da će Crna Gora spremno dočekati taj novi svijet.
